Zaštita djece na internetu: Izoliranje nije rješenje

Home / IRE blog / Zaštita djece na internetu: Izoliranje nije rješenje

Danas djeca odrastaju i odgajaju se uz tehnologije uz koje nisu odrastali njihovi roditelji, pa zbog toga većina roditelja ne zna kako adekvatno postupiti. Zabrana nije pravo rješenje, jer kako uopšte zabraniti danas kada je internet svugdje dostupan? Pravo rješenje se krije u pravilnoj edukaciji i razgovoru o korištenju interneta.

Piše: Amra Kamberović

Broj korisnika interneta u svijetu se kontinuirano povećava. To je slučaj i u Bosni i Hercegovini gdje je stopa korištenosti interneta za 2015. godinu iznosila 72,41% (RAK, 2016). Razvoj informaciono-komunikacijskih tehnologija (IKT) uslovio je da se generacije djece mlađe od 1995. godine rađaju u visokotehnološkom okruženju u kojem su napredne tehnologije sastavni dio njihovog života pri čemu njihovi roditelji nisu bili u istoj prilici da koriste slične tehnologije (PONAŠANJE I NAVIKE DJECE NA INTERNETU: stavovi djece, roditelja i nastavnika informatike, Prof. dr Elmedin Muratbegović, Mr Srđan Vujović, Decembar 2016).

Zabrana pristupu internetskom sadržaju ima većinom poguban ishod, poput suicida, a ovisnost o internet se danas često pominje u kontekstu bolesti. U radu “Zaštita djece na internet” Nataše Ružić, piše da je internet je u relativno kratkom periodu postao najpopularniji medij među djecom i mladima. Suvremena digitalna generacija od malih nogu posjeduje odličnu informatičku pismenost i stoga je podložna utjecaju novog medija, što je više nego očito. Mladi ljudi sve više vremena provode na Internetu, što je rezultiralo pojavom nove bolesti – ovisnosti o Internetu. Protiv nje svaka se zemlja bori na svoj način. Sveučilište u Indiji ograničilo je studentima u studentskim domovima pristup Internetu. Studenti zbog Interneta padaju u depresiju, slabije uče i skloniji su suicidu.(Zaštita djece na internetu, Nataša Ružić).

Kada je u pitanju Bosna i Hecegovina, nije registrovan niti jedan slučaj suicida, ali je zabilježen sve veći broj prijava nasilja na internetu.

U intervju za Fenu direktorica Global Analitike Anesa Agović izjavila je da su u većini razvijenih država već zabilježeni slučajevi suicida među mladima, koji su povezani sa cyber nasiljem, a jedan je zabilježen i u susjednoj Hrvatskoj. U BiH nije registrovan niti jedan takav slučaj, ali je zabilježen veći broj prijava nasilja na internetu i po izvještajima policijskih agencija broj prijava je u stalnom porastu. Pošto se sve globalne društvene pojave prenose na prostor BiH očekivati je izraženiji broj primjera nasilja na internetu u nadolazećim godinama – zaključuje Agović (FENA/Faktor.ba).

Komentarisala je kako zaštiti djecu i mlade, te kako da pravilno i sigurno koriste internet. Ona navodi da “ Jedini način da ne budete izloženi nasilju, jeste da se sami izolirate od interneta. Ali, da li je to rješenje? Smatramo da to nije adekvatno rješenja, već samo jedan oblik bježanja od problema. Neophodno je educirati djecu i mlade kako da pravilno i sigurno koriste internet, a roditelje i nastavnike kako da pravovremeno uoče promjene u ponašanju djece i mladih, ukoliko dođe do nasilja na internetu”, objašnjava Agović. (Faktor.ba/FENA )

Jedna od stranica koja je korisna i koja edukuje roditelje i djecu kako koristiti internet i kako zaštiti sebe i djecu je medijskapismenost.hr. Mlađe korisnike mogu smesti oglasi i pop-up prozori pa sa samo nekoliko klikova, ili zbog greške prilikom tipkanja, mogu se naći na internetskim stranicama sa sadržajima koji nisu primjereni za njih. Djeca su prirodno znatiželjna i sklona ispitivanju granica. Označavanje odabranih internetskih stranica ili stvaranje liste favorita jednostavan je način da pomognete djeci u pronalaženju sadržaja koji ih zanimaju, bez potrebe da pretražuju internet. Također je djeci važno objasniti da drugi korisnici ne moraju biti ono za što se predstavljaju i da su “prijatelji” s interneta ipak i dalje stranci pa trebaju čuvati osobne podatke, poput svog imena, adrese, telefonskog broja, lozinki i tako dalje. Potičite ih da koriste nadimke i izmišljena korisnička imena kad god je to moguće. To je jedna od stvari koje možete uključiti u svoj obiteljski ugovor o korištenju internet, navode na portalu medijske pismenostil.

Djeca danas sve više preko mobilnih ili sličnih uređaja pronalaze medijske sadržaje, gdje su izloženi i negativnim sadržajima koji im se mogu pojaviti. Digitalni mediji i nove medijske platforme danas su integrirane u sve aspekte svakodnevnog života. Stoga je važno razmotriti cjelokupan kontekst korištenja medija i raznovrsnih platformi, njihov sadržaj i utjecaj, a ne samo obraćati pažnju na vrijeme provedeno pred raznim ekranima. Posebice je to važno kod djece starije od 11 i 12 godina koja, prema brojnim istraživanjima, audiovizualne sadržaje u znatno većoj mjeri koriste preko drugih platformi u odnosu na televiziju.

Tekst nastao u okviru projekta “Radi i (na)uči” Udruženja IRE. Želite nam se pridružiti? Saznajte više ovdje.